Ljudska crijeva su duga oko 5-8 metara, a njihova ukupna aktivna površina iznosi oko 30-40 m2 (što je 5-10 puta manje nego što se ranije smatralo). Najveći dio radne površine crijeva otpada na tanko crijevo, a ostatak na debelo crijevo (čija površina iznosi oko 2 m2) te na površinu usta, jednjaka i želuca (oko 1 m2). Osobe koje pate od nekih vrsta infektivnih proljeva preko ovako velike crijevne površine dnevno mogu izgubiti i do 20 litara tečnosti.
Nakon upale pluća dijareja je drugi najčešći uzrok smrti kod djece (oko 17% svih uzroka). Procjenjuje se da se godišnje širom svijeta javlja oko 4 milijarde slučajeva dijareje kod mlađih od 5 godina, od kojih svake godine umire čak oko 750.000 djece, više od 2.100 dnevno. Djeca češće stradaju od odraslih zato što znatno brže postaju dehidrirani i pothranjeni. Dojenčad koja su hranjena isključivo dojenjem znatno rjeđe pate od dijareje.
Akutne dijareje su najčešće uzrokovane infektivnim uzročnicima (bakterijama, virusima ili parazitima). Oko 88% dijareja uzrokovanih infektivnim uzročnicima prenose se (fekalno) kontaminiranom vodom. Dodatnih 5% prenosi se preko kontaminirane hrane te još 3% preko kliconoša (najčešće preko nedovoljno čistih ruku). Procjenjuje se da bi dobre higijenske navike redovnog pranja ruku nakon vršenja nužde te prije svakog obroka, smanjile smrtnost od dijareje za ukupno oko 30%.
U prevenciji dijareja preporučuje se i temeljito čišćenje svih površina s kojima hrana dolazi u dodir, ne piti neprokuhano ili nepasterizirano mlijeko/mliječne proizvode, dobro oprati ili oguliti sirovo voće i povrće prije konzumacije, izbjegavati uličnu hranu te konzumiranje hladno serviranog mesa, ribe ili morskih plodova.
Akutni proljev uobičajeno traje dan, dva. Kod nekih osoba traje znatno duže zbog već postojećih medicinskih stanja u osnovi bolesti ili su uzrok veoma invazivni mikroorganizmi. Ukoliko patite od učestalih dijareja, možda se radi o intoleranciji hrane. Nepodnošenje mlijeka (intolerancija na laktozu) ili žitarica poput pšenice (glutenska intolerancija) mogu uzrokovati česte proljeve.
Osobe koje su ne podnose gluten moraju paziti na tzv. „skrivene“ izvore glutena. Glutenski protein se često koristi kao emulgator i stabilizator te se može naći u oko 70% namirnica industrijskog porijeklo koje kupujemo u prodavnicama, ali i u proizvodima poput lijekova, karmina za usne ili sredstava za održavanje higijene usne šupljine.
Dehidracija uzrokovana obilnim gubitkom tekućine (proljevom) može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik, naročito kod djece. Dehidrirana djeca su žedna, suhih usta, fontanele kod dojenčadi su ulegnute, mokre manje nego inače ili plaču bez suza. Odrasle osobe mogu imati iste simptome, upalih su očiju i letargični. Ukoliko primijetite znakove dehidracije, obratite se svom ljekaru, koji vam može preporučiti peroralne otopine za rehidraciju, vodu, sportske napitke bez kofeina i s malo šećera, supe…
Kafa može pogoršati proljev, zato je izbjegavajte. Kofein koji nalazimo u kafi, čaju, nekim napicima i čokoladi stimulira i ubrzava rad crijeva te može dovesti do njihovog bržeg pražnjenja. Čak i neke deklarirane kafe „bez kofeina“ mogu još uvijek sadržavati malo, ali ipak dovoljno kofeina da dovedu do ovog učinka.
Hrana s dosta šećera može pogoršati dijareju. Neke osobe posežu za sportskim ili gaziranim napicima s ciljem nadoknade tekućine izgubljene proljevom. Međutim, zašećerena pića ili hrana, čak i prirodni šećeri u voću, pogoršavaju simptome proljeva. Tokom procesa probave šećeri privlače vodu razrjeđujući stolicu. Neki vještački zaslađivači poput sorbitola iz žvakaćih guma, slatkiša i marmelada, mogu imati isti učinak.
Često se proljev kod male djece povezuje sa nicanje zuba. Međutim, pedijatri tu tvrdnju ne podržavaju. Beba može biti mrzovoljna ili razdražljiva, ali ako dobije proljev ili povišenu temperaturu, posavjetujte se s ljekarom.
Vlaknasta hrana može pomoći kod proljeva, ali to ovisi o vrsti vlakana u hrani koju konzumiramo. Topiva vlakna (koja nalazimo u grahu i grašku, zobenim mekinjama, oguljenom voću i kuhanom povrću) mogu pomoći jer apsorbiraju vodu iz crijeva i čine stolicu čvršćom, ali netopiva vlakna (iz kore sirovog voća i povrća, u cjelovitim žitaricama i pšeničnim mekinjama) samo će ubrzati prolazak tečne stolice kroz crijeva.
Osobama s proljevom često se savjetuje potpuno izbjegavanje masne hrane. Masna i pržena hrana može pogoršati proljev jer se takva hrana sporo probavlja, ali male količine čak mogu biti od koristi jer usporena probava masti može smanjiti intenzitet simptoma proljeva. Sve dok nemate problema s apsorpcijom masti, možete dodati kašičicu majoneze, komadić putera ili malo nemasnog mesa u svoj sljedeći obrok.
Možda ste čitali o sve češćim i ozbiljnim bolničkim dijarejama kod kolitisa (upale debelog crijeva) izazvanog bakterijom Clostridium difficile, koje mogu biti praćene jakim bolovima u stomaku, visokom temperaturom i teškom dehidracijom. Da li ste znali da zdrave osobe, iako ih ove infekcije ne napadaju, mogu prenositi uzročnike bolesti preko nedovoljno čistih ruku?
Čuli ste za „stomačnu gripu“ praćenu proljevima? Neki ljudi su vam rekli da vakcinacija protiv sezonske gripe štiti i od „stomačne gripe“? Zapravo, tačno je to da virus influence koji izaziva sezonsku gripu ne napada crijeva, već disajne puteve i pluća. Pogrešan naziv „stomačna gripa“ vjerovatno potječe od osjećaja slabosti i klonulosti koji prate jake proljeve, a predstavlja zajednički narodni naziv za gastroenteritise praćene proljevima. Ove virusne infekcije želuca i crijeva uzrokovane su raznim drugim virusima, a ne virusom influence. Zato vakcinacija protiv gripe ne štiti od „stomačne gripe“.
Oko 60 miliona stanovnika razvijenih zemalja putuju u nerazvijene zemlje svake godine. Gotovo polovina njih će oboljeti od tzv. putničke dijareje, izazvane lokalnim infektivnim uzročnicima na koje su domaći stanovnici otporni/imuni. Oko 85% putničkih proljeva izazvano je bakterijama, 10% parazitima i 5% virusima. Druge procjene govore o 50.000 novih slučajeva svakog dana. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, putovanje u većinu zemalja Srednje i Južne Amerike, Afrike (osim juga Afrike), Azije (osim Rusije) i Bliskog Istoka predstavlja putovanje visokog rizika sa više od 50% šanse za obolijevanje od putničke dijareje. Ukoliko krećete na put, obavezno ponesite i vaš Enterofuryl STOP® u priručnoj „putnoj apoteci“.
Čuli ste da neki lijekovi mogu dovesti do pojave proljeva. To je tačno. Proljev se može javiti kao neželjeni efekat kod primjene lijekova protiv karcinoma, dijabetesa, depresije, povišenog krvnog pritiska, antacida koji sadrže magnezij… Najpoznatiji slučaj predstavljaju razni antibiotici koji djeluju na bakterijsku floru u crijevima te dovodeći do neravnoteže „dobrih“ i „loših“ bakterija mogu uticati na probavu hrane (pri čemu „dobre“ bakterije normalno imaju značajnu ulogu). Ukoliko dobijete proljev nakon što ste započeli uzimati novi lijek, obratite se svom ljekaru za savjet.
Možda ste od nekoga čuli savjet da je lakše i brže pustiti „da proljev odradi svoje“ nego posjetiti ljekara. Osim u nekoliko slučajeva kad treba posjetiti ljekara (kao npr. kod pojave simptoma i znakova dehidracije), dijareju možete efikasno liječiti sami primjenom provjerenih, efikasnih i sigurnih bezreceptnih lijekova kao što je Enterofuryl STOP®.
